Preskoči na sadržaj
Saveti i trening

Dva čoveka, ista dijagnoza, suprotne vežbe: zašto se leči pokret, a ne samo nalaz

Ista dijagnoza kod dve osobe može da traži različite vežbe. Evo kako fizioterapeut traži pokret koji izaziva bol i zašto to menja plan lečenja.

kinezopatoloski-modelprocena-pokretaobrazac-pokretabol-u-ledjimafizioterapija
Sadržaj
  1. Šta znači "kinezopatološki model"
  2. Primer: dve osobe, ista dijagnoza
  3. Kako to izgleda na pregledu
  4. Šta ovaj pristup ne tvrdi
  5. Česta pitanja

Dve osobe dobiju isti nalaz: "diskus hernija", "tendinopatija" ili "impingement ramena". Obe dobiju isti spisak vežbi. Jednoj bol popusti za dve nedelje, drugoj se pojača. Nije greška u vežbama ni u osobama: nalaz opisuje šta se vidi na slici, ali ne kaže koji pokret taj bol pokreće. Zato fizioterapeuti često traže i obrazac pokreta.

Ista dijagnoza, dva obrasca: jednu osobu boli savijanje napred, drugu zabacivanje unazad
Ista dijagnoza, dva obrasca: jednu osobu boli savijanje napred, drugu zabacivanje unazad

Ukratko

  • Dijagnoza opisuje oštećenje ili nalaz, a pokretni obrazac kaže koji položaj ili pokret pojačava bol i koji ga smiruje.
  • Dve osobe sa istom dijagnozom mogu da traže različite, pa i suprotne vežbe.
  • Proverava se test po test: da li se bol posle određenog pokreta smanjuje.
  • Cilj je bezbolan, kvalitetan pokret, a ne "popravljanje" nalaza sa slike.

Šta znači "kinezopatološki model"

Kinezopatološki model je način razmišljanja u fizioterapiji koji vezuje bol za obrazac pokreta, a ne samo za oštećeno tkivo. Razvila ga je, između ostalih, fizioterapeutkinja Širli Sarman (Shirley Sahrmann), a srodne ideje koristi i dr Aaron Horschig. Polazna ideja je jednostavna: ako se isti pokret ponavlja hiljadama puta dnevno, malo pogrešan način izvođenja može da nadražuje tkivo koje to ne podnosi.

Umesto samo pitanja "šta je oštećeno", fizioterapeut pita i: koji pokret ili položaj reprodukuje bol, a koji ga smanjuje?

Primer: dve osobe, ista dijagnoza

  • Osoba A ima bol u krstima koji se pojačava pri savijanju napred: vezivanje pertli, dug sedeći rad, pretklon. Njoj često pomaže pokret iz kukova i izbegavanje ponavljanog savijanja krsta.
  • Osoba B ima bol koji se pojačava pri stajanju i zabacivanju unazad. Njoj iste vežbe, koje zabacuju leđa unazad, mogu da pojačaju bol.

Obe imaju "bol u leđima", a program im je različit. O tome koliko se pravac pokreta razlikuje u praksi piše članak o McKenzie metodi, a o širem pristupu klasifikaciji članak o pravcu netolerancije.

Test pokreta: isti čovek se savija napred i zabacuje unazad, a bol se menja zavisno od pravca (animacija)
Test pokreta: isti čovek se savija napred i zabacuje unazad, a bol se menja zavisno od pravca (animacija)

Kako to izgleda na pregledu

Kako fizioterapeut traži obrazac

  1. Razgovor kada boli, šta ga pojačava, šta smiruje.
  2. Pokreti savijanje, okretanje, čučanj, hod, a posmatra se i gde se pokret zaglavi ili "pobegne".
  3. Probni pokret promeni se jedan detalj, na primer ruke na kuk ili drugi položaj stopala, pa se vidi da li se bol menja.
  4. Provera posle vežbe proverava se isti pokret, da li je bol manji.

Ta "provera pre i posle" je ključna. Ako se bol posle izabrane vežbe ne smanji, plan se menja. O tome kako izgleda sam pregled možeš da pročitaš u članku o tome kako izgleda prvi pregled kod fizioterapeuta.

Šta ovaj pristup ne tvrdi

Važno je i šta ovaj model ne tvrdi. Ne tvrdi da je snimak nevažan: kad postoje znaci za uzbunu, slika i lekarski pregled idu prvi. Ne tvrdi ni da je svaki bol "samo loš pokret". I treba biti iskren da dokazi nisu jasni da je podela na pokretne obrasce bolja od drugih pristupa. Ono što je dobro potvrđeno jeste da pregled pokreta i vežbe prilagođene tebi daju bolje rezultate od istog programa za sve. Zato se model koristi kao pomoć u razmišljanju, a ne kao pravilo.

Pokretna dijagnoza ide uz klasičnu. Na primer: "bol u krstima, mogući obrazac sa pojačanjem pri savijanju napred". Koje zglobove treba posmatrati uz bolno mesto, vidi i u članku o tome kako se zglobovi smenjuju u pokretljivosti i stabilnosti.

Šta pomaže

  • opis pokreta koji bol pojačava i smiruje
  • vežbe izabrane prema tvom obrascu
  • provera posle svake promene

Šta odmaže

  • isti spisak vežbi za sve sa istim nalazom
  • zaključak samo na osnovu snimka
  • nastavak vežbe koja pojačava bol iz nedelje u nedelju

Česta pitanja

Zašto mi je fizioterapeut dao drugačije vežbe od prijatelja sa istom dijagnozom?

Zato što dijagnoza opisuje nalaz, a vežbe se biraju prema tvom pokretu i tome šta ti menja bol. To je očekivano, a ne greška.

Da li treba da radim vežbe koje pojačavaju bol?

Blaga nelagodnost može da bude prihvatljiva, ali ako se bol vežbom jasno pojačava iz dana u dan, vredi javiti se fizioterapeutu da promeni vežbu.

Da li je snimak onda beskoristan?

Nije. Koristan je kad postoje znaci za uzbunu ili kad menja plan lečenja. Kod običnog bola u leđima sam snimak retko odlučuje o vežbama.

Ovaj tekst je edukativan i ne zamenjuje pregled lekara ili fizioterapeuta.

Izvor: Sahrmann, Diagnosis and Treatment of Movement Impairment Syndromes (2002); Horschig, Rebuilding Milo; NICE NG59 (podgrupe i pristupi bolu u krstima). Dokazi da je podela na pokretne obrasce bolja od drugih pristupa su ograničeni

Proveri sam, besplatno

Alati na ovom sajtu, bez prijave i bez instaliranja.

Treba ti stručna procena i plan vežbi prilagođen tebi?

Zakaži pregled