Preskoči na sadržaj
Česta pitanja

Kako izgleda prvi pregled kod fizioterapeuta i šta da ponesem?

Prvi pregled je uglavnom razgovor i procena pokreta, a ne odmah tretman. Saznaj šta te čeka, šta da poneseš i koja pitanja vredi postaviti.

prvi-pregledfizioterapijaprocenapriprema-za-preglednajcesca-pitanja
Sadržaj
  1. 1. Razgovor
  2. 2. Pregled pokreta i testovi
  3. 3. Objašnjenje i plan
  4. 4. Prve vežbe
  5. Šta da poneseš
  6. Pitanja koja vredi postaviti
  7. Česti strahovi

Prvi pregled kod fizioterapeuta je pre svega razgovor i procena: fizioterapeut želi da razume šta te muči, kako se krećeš i šta želiš da postigneš. Na kraju dobijaš objašnjenje, plan i obično prve vežbe. Ponesi nalaze i snimke koje imaš, spisak lekova i odeću u kojoj možeš slobodno da se krećeš.

Na slici je jedan deo procene: fizioterapeut posmatra kako podižeš ruku i beleži koliko daleko ideš, a ti kažeš kada se bol javi.

Pregled pokreta na prvom pregledu: fizioterapeut sa spiskom u ruci posmatra kako osoba podiže ruku, a bol koji se javi treba odmah da se kaže (animacija)
Pregled pokreta na prvom pregledu: fizioterapeut sa spiskom u ruci posmatra kako osoba podiže ruku, a bol koji se javi treba odmah da se kaže (animacija)

Ukratko

  • Prvi pregled je pre svega razgovor i procena, a na kraju dobijaš objašnjenje, plan i obično prve vežbe.
  • Neki testovi mogu da izazovu poznati bol, a ti samo kažeš kada se javi i koliko je jak.
  • Ponesi nalaze, snimke i njihove opise, spisak lekova i udobnu odeću.
  • Nekoliko dana pre pregleda zapisuj kada te boli i koliko, na skali od 0 do 10.

Ceo pregled ide ovim redom:

Pet koraka prvog pregleda, odozgo nadole: razgovor, pregled pokreta, objašnjenje, plan i prve vežbe
Pet koraka prvog pregleda, odozgo nadole: razgovor, pregled pokreta, objašnjenje, plan i prve vežbe

1. Razgovor

Ovo je najvažniji deo pregleda i obično traje najduže. Fizioterapeut će pitati:

  • kada je i kako bol počeo i da li je bilo povrede,
  • gde boli, da li se bol širi i kako ga opisuješ,
  • šta ga pojačava, a šta smiruje, i kako je noću i ujutru,
  • kako bol utiče na posao, san, sport i svakodnevne obaveze,
  • o ranijim bolestima, operacijama i lekovima koje piješ,
  • šta misliš da je uzrok i šta te najviše brine.

Ova pitanja služe i da se isključe retka ozbiljna stanja kojima je potreban lekar. Zato odgovaraj iskreno, čak i kad ti se nešto čini nevažnim, na primer gubitak težine ili povišena temperatura.

2. Pregled pokreta i testovi

Fizioterapeut gleda kako stojiš, hodaš, saginješ se ili podižeš ruku, meri obim pokreta i snagu, po potrebi proverava osećaj i reflekse i radi posebne testove za deo tela koji te muči. Neki testovi mogu da izazovu poznati bol. To je deo procene, a ne znak da je nešto pokvareno. Samo reci kada se bol javi i koliko je jak, da bi se test mogao prilagoditi.

3. Objašnjenje i plan

Na osnovu razgovora i pregleda dobijaš objašnjenje šta se verovatno dešava, rečima koje razumeš. Plan obično sadrži:

  • cilj dogovoren zajedno,
  • šta da radiš, a šta privremeno da smanjiš ili izbegavaš,
  • okvirno koliko poseta i u kom razmaku,
  • kako ćeš pratiti napredak.

Ako fizioterapeut proceni da ti je potreban lekar ili dodatni snimak, reći će ti to i objasniti zašto.

4. Prve vežbe

Većina ljudi sa prvog pregleda odlazi sa vežbama za kuću. Ponekad se već na prvom pregledu radi i deo tretmana rukama, ako ima smisla za tvoj problem.

Pre odlaska iz ordinacije

1 do 3vežbe za kuću dobija većina ljudi
Bar 1 puturadi svaku vežbu uz fizioterapeuta
3 proverekoliko ponavljanja, koliko puta dnevno, koliki bol je prihvatljiv

Šta da poneseš

  • Nalaze i izveštaje lekara, otpusne liste i izveštaje sa ranijih terapija.
  • Snimke i njihove opise (rendgen, ultrazvuk, magnetna rezonanca). Pisani nalaz radiologa je često korisniji od samog diska sa snimkom.
  • Spisak lekova koje redovno piješ, uključujući lekove protiv bolova i za razređivanje krvi.
  • Udobnu odeću: šorc ako te boli koleno ili kuk, majicu bez rukava ili sa širokim rukavima ako te boli rame ili vrat.
  • Patike ili obuću koju svakodnevno nosiš, kao i uloške ako ih koristiš.
  • Naočare za čitanje, ako ti trebaju za papire.
  • Kratke beleške: kada je počelo, šta pomaže, šta smeta i pitanja koja želiš da postaviš.

Savet: nekoliko dana pre pregleda zapisuj kada te boli i koliko, na skali od 0 do 10. Takve beleške su pouzdanije od sećanja.

Bol na skali od 0 do 10: marker se pomera duž skale, a zapisane ocene su pouzdanije od sećanja
Bol na skali od 0 do 10: marker se pomera duž skale, a zapisane ocene su pouzdanije od sećanja

Pitanja koja vredi postaviti

  • Šta je verovatni uzrok mog bola?
  • Da li smem da nastavim da radim, vežbam ili treniram?
  • Šta mogu da radim kod kuće, a šta bi trebalo da izbegavam?
  • Koliko bola tokom vežbanja je u redu?
  • Za koliko vremena se očekuje prvo poboljšanje?
  • Kada treba da se javim ranije ili da odem kod lekara?

Česti strahovi

"Da li će me odmah masirati ili staviti na aparate?"

Ne nužno. Savremena fizioterapija se zasniva na proceni, objašnjenju i aktivnom radu. Masaža i aparati mogu da budu dodatak, ali nisu glavni deo terapije.

"Šta ako je u pitanju nešto ozbiljno?"

Upravo zato postoji detaljan razgovor i pregled. Ozbiljni uzroci bola su retki, a fizioterapeut zna kada treba da te uputi lekaru.

"Da li će pregled boleti?"

Neki pokreti i testovi mogu kratko da izazovu poznat bol, ali cilj nije da te boli. Uvek možeš da kažeš da želiš da staneš ili da se pokret uradi blaže.

Ovaj tekst je edukativan i ne zamenjuje pregled lekara ili fizioterapeuta.

Izvor: Kliničke smernice APTA i NICE za procenu mišićno-koštanog bola; opšte preporuke struke za fizioterapeutsku procenu

Proveri sam, besplatno

Alati na ovom sajtu, bez prijave i bez instaliranja.

Treba ti stručna procena i plan vežbi prilagođen tebi?

Zakaži pregled