Preskoči na sadržaj
Diskus hernija · Donja leđa

Degeneracija diska (osteohondroza, dehidriran disk): starenje, a ne kvar

Degeneracija diska, osteohondroza i dehidriran disk su izrazi za normalno starenje diska. Kod ljudi bez bola ima je 37% dvadesetogodišnjaka i 96% osamdesetogodišnjaka.

degeneracija-diskaosteohondrozadehidriran-diskmagnetna-rezonancabol-u-ledjima
Sadržaj
  1. Šta je to i kako nastaje
  2. Koliko je česta
  3. Kako se oseća
  4. Kako se postavlja dijagnoza
  5. Zašto kretanje pomaže disku
  6. Šta možeš da uradiš kod kuće
  7. Kako pomaže fizioterapija
  8. Koliko traje oporavak
  9. Česta pitanja

"Degenerativne promene diska", "osteohondroza", "dehidriran disk", "smanjena visina diska": ovi izrazi na nalazu zvuče kao da se kičma raspada. U stvarnosti opisuju promene koje se sa godinama javljaju kod gotovo svih ljudi, slično sedoj kosi ili borama oko očiju.

Sa godinama disk gubi vodu i postaje niži, a na ivicama pršljenova mogu da niknu koštani izraštaji; to je normalno starenje, a ne kvar (animacija)
Sa godinama disk gubi vodu i postaje niži, a na ivicama pršljenova mogu da niknu koštani izraštaji; to je normalno starenje, a ne kvar (animacija)

Ukratko

  • Degenerativne promene diska su deo normalnog starenja, slično borama, i česte su kod ljudi bez bola.
  • Izgled diska na snimku slabo objašnjava ko će imati bol u krstima.
  • Disk voli redovno, umereno kretanje, a ne dugo mirovanje.
  • Promene se ne povlače, ali bol i funkcija mogu znatno da se poprave.

Degeneracija diska kod ljudi koji nemaju nikakav bol u leđima

37%dvadesetogodišnjaka ima promene na snimku
96%osamdesetogodišnjaka ima promene na snimku

Šta je to i kako nastaje

Disk ima meko jezgro (nukleus), bogato vodom, i čvrst prsten (anulus) od više slojeva vlakana. Tokom godina jezgro postepeno gubi vodu, a disk postaje nešto niži i čvršći. To su degenerativne promene diska. Na magnetnoj rezonanci takav disk izgleda tamnije, pa radiolozi pišu "dehidriran disk" ili "tamni disk". Neki radiolozi navode i stepen promene po Pfirmanu (Pfirrmann), od I (zdrav disk) do V (izražene promene).

Uz degeneraciju diska često idu i drugi nalazi:

  • ispupčenje diska (bulging): obod diska se široko raširi preko ivice pršljena,
  • fisura anulusa: razdvajanje vlakana u prstenu,
  • osteofiti: koštani izraštaji na ivicama pršljenova, kojima telo povećava oslonac i stabilnost,
  • Modic promene: promene u kosti tik uz disk, vidljive samo na magnetnoj rezonanci.

Osteohondroza je izraz koji se kod nas često koristi na nalazima i u svakodnevnom govoru za ove promene diska i susednih pršljenova.

Modic promene ukratko

Modic promene se dele na tri tipa. Tip 1 odgovara otoku i nadraženosti kosti uz disk, tip 2 masnom tkivu u kosti, a tip 3 zadebljanju kosti. Tip 1 se nešto češće povezuje sa bolom u krstima, ali se i on viđa kod ljudi bez bola i tokom vremena često prelazi u tip 2. Nijedan tip nije znak da je kičma "pokvarena".

Koliko je česta

Velika analiza snimaka ljudi BEZ bola u leđima (Brinjikji i saradnici, 2015) pokazala je:

Kod ljudi BEZ bola: koliko često snimak kičme pokaže degeneraciju i ispupčenje diska u 20, 40, 60 i 80 godini
Kod ljudi BEZ bola: koliko često snimak kičme pokaže degeneraciju i ispupčenje diska u 20, 40, 60 i 80 godini
GodineDegeneracija diskaIspupčenje diska
2037%30%
4068%50%
6088%69%
8096%84%

U istoj analizi protruziju je imalo od 29% do 43%, a fisuru anulusa od 19% do 29% ljudi bez bola, zavisno od godina. Ovi nalazi su, dakle, pravilo, a ne izuzetak.

Kako se oseća

  • Najčešće se ne oseća nikako.
  • Bol u krstima je čest, ali degeneracija diska slabo objašnjava ko će imati bol, a ko neće. Mnogi ljudi sa izraženim promenama nemaju tegobe, a mnogi sa "lepim" snimkom imaju.
  • Na bol više utiču opterećenje, kondicija, san, stres, raspoloženje i osetljivost nervnog sistema, nego sam izgled diska.
  • Kod nekih starijih ljudi degeneracija, zajedno sa zadebljalim vezama i zglobovima, može da suzi kičmeni kanal (spinalna stenoza) i izazove težinu ili bol u nogama pri hodu.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza bola u leđima postavlja se razgovorom i pregledom. Kod bola u leđima bez znakova za hitan pregled smernice (NICE NG59) ne preporučuju rutinsko snimanje, jer će snimak skoro sigurno pokazati neke degenerativne promene, a one retko menjaju lečenje i lako uplaše. Ako već imaš snimak, lekar ili fizioterapeut će ga tumačiti zajedno sa tvojim tegobama.

Zašto kretanje pomaže disku

Disk odraslog čoveka gotovo da nema sopstvene krvne sudove. Hranljive materije i voda ulaze u njega kroz završne ploče pršljenova, a promene pritiska pri kretanju i opterećenju pomažu tu razmenu. Zato disk "voli" redovno, raznovrsno i umereno opterećenje, a ne dugo mirovanje. Neka istraživanja ukazuju da ljudi koji redovno hodaju ili lagano trče imaju diskove sa više vode. Pušenje, naprotiv, smanjuje dotok krvi u kost oko diska i povezuje se sa bržom degeneracijom.

Disk nema sopstvene krvne sudove: promene pritiska pri kretanju pomažu da u njega uđu voda i hranljive materije (animacija)
Disk nema sopstvene krvne sudove: promene pritiska pri kretanju pomažu da u njega uđu voda i hranljive materije (animacija)

Šta možeš da uradiš kod kuće

Šta pomaže

  • Kretanje svaki dan: hodanje je odlična osnova za kičmu
  • Jačanje nogu, kukova i trupa, uz postepeno povećavanje opterećenja
  • Menjanje položaja i prekidanje dugog sedenja
  • Dovoljno sna i briga o stresu
  • Ujutru malo nežnije prema kičmi, jer je disk posle noći najpuniji vode

Šta odmaže

  • Dugo mirovanje umesto kretanja
  • Pušenje, koje smanjuje dotok krvi u kost oko diska
  • Dugo sedenje bez pauze
  • Strah da je kičma "pokvarena" i izbegavanje svakog opterećenja

Ako pušiš, potraži pomoć da prestaneš: to je jedna od najboljih stvari koje možeš da uradiš za disk.

Kako pomaže fizioterapija

Fizioterapeut ti pomaže da nalaz razumeš kao deo starenja, a ne kao kvar. Zatim kroz procenu nalazi šta tvoje telo trenutno dobro podnosi i od toga gradi program vežbi za pokretljivost, snagu i izdržljivost, sa postepenim napredovanjem. Cilj je da se krećeš slobodno i bez straha, a ne da se promeni slika na snimku.

Koliko traje oporavak

Degenerativne promene se na snimku ne povlače, ali to ne znači da bol mora da ostane. Epizoda bola u krstima se kod većine ljudi znatno smiri za nekoliko nedelja, a redovna aktivnost smanjuje šansu da se bol vrati ili da bude jak.

Odmah se javi lekaru ako uz bol u leđima:

  • osetiš utrnulost između nogu ili oko anusa, ili ne možeš da kontrolišeš mokrenje,
  • slabost u nogama se brzo pogoršava,
  • imaš groznicu ili neobjašnjiv gubitak težine, ili je ranije lečen rak.

Česta pitanja

Može li degeneracija diska da se vrati unazad?

Promene na snimku se uglavnom ne vraćaju, kao što se ni sede vlasi ne vraćaju u prvobitnu boju. Ali funkcija, snaga i bol mogu znatno da se poboljšaju, a to je ono što ti je važno u svakodnevnom životu.

Da li je osteohondroza isto što i artroza?

Srodni su pojmovi. Osteohondroza se odnosi na disk i susedne delove pršljenova, a artroza (spondiloartroza) na male zglobove kičme iza diska. Oba nalaza su česta sa godinama i često postoje bez bola.

Treba li da prestanem da trčim ili da vežbam?

Ne. Redovna, umerena aktivnost je jedna od najboljih stvari za disk. Ako te trenutno boli, privremeno smanji obim ili intenzitet, pa se postepeno vrati.

Da li ću završiti u invalidskim kolicima?

Ne. Degeneracija diska je deo normalnog starenja i ne vodi u invaliditet. Većina ljudi sa ovim nalazom živi aktivno, radi i bavi se sportom.

Ovaj tekst je edukativan i ne zamenjuje pregled lekara ili fizioterapeuta.

Izvor: Brinjikji i sar. 2015 (AJNR); Fardon i sar. 2014 (nomenklatura lumbalnog diska 2.0, Spine); smernice NICE NG59

Proveri sam, besplatno

Alati na ovom sajtu, bez prijave i bez instaliranja.

Treba ti stručna procena i plan vežbi prilagođen tebi?

Zakaži pregled