Preskoči na sadržaj
Stanja i povrede · Stopalo i skočni zglob

Uganuće skočnog zgloba: stepeni povrede, rendgen i brz povratak na noge

Uganuće članka je najčešća povreda u sportu i svakodnevici. Koji ligament strada, kada je potreban rendgen i zašto rano opterećenje i vežbe ravnoteže pomažu više od gipsa.

uganuceskocni-zglobligamenticlanaksportska-povreda
Sadržaj
  1. Šta je to i kako nastaje
  2. Kako se oseća
  3. Kako se postavlja dijagnoza
  4. Šta možeš da uradiš
  5. Kako pomaže fizioterapija
  6. Koliko traje oporavak
  7. Česta pitanja

Uganuće skočnog zgloba je jedna od najčešćih povreda uopšte: dovoljan je nespretan korak sa ivičnjaka, neravan teren ili doskok na tuđu nogu. Članak brzo otekne, poplavi i boli, pa mnogi pomisle da je slomljen. Kod većine ljudi reč je o istegnutim ili delimično pokidanim ligamentima koji dobro zarastaju, a rano, pametno opterećenje i vežbe vraćaju te na noge brže nego mirovanje i gips.

Spoljna strana skočnog zgloba: prednji talofibularni ligament se najčešće povredi, a stepen zavisi od toga koliko je ligament pokidan
Spoljna strana skočnog zgloba: prednji talofibularni ligament se najčešće povredi, a stepen zavisi od toga koliko je ligament pokidan

Ukratko

  • Kod većine ljudi su ligamenti istegnuti ili delimično pokidani i dobro zarastaju.
  • Rano opterećenje, ortoza i vežbe vraćaju te na noge brže nego mirovanje i gips.
  • Pokreći članak od prvih dana, a vežbe ravnoteže pojačavaj postepeno.
  • Nastavi vežbe i nekoliko nedelja posle nestanka bola, da se uganuće ne ponovi.

Šta je to i kako nastaje

Najčešće je uganuće sa spoljne strane: stopalo se naglo izvrne ka unutra i peta krene ka unutra, a prsti nadole. Tada se istežu ligamenti koji spajaju lišnjaču (spoljni članak) sa kostima stopala:

  • prednji talofibularni ligament strada najčešće, kod većine uganuća,
  • kalkaneofibularni ligament strada kod jačih povreda,
  • zadnji talofibularni ligament se povredi retko.

Prema tome koliko je ligament oštećen, uganuće se deli na tri stepena:

StepenLigamentŠta se oseća
1. stepenIstegnut, bez vidljivog cepanjaBlag otok, hodanje uglavnom moguće
2. stepenDelimično pokidanVeći otok i modrica, hod otežan
3. stepenPotpuno pokidanJak otok, modrica, članak nestabilan

Kako se oseća

  • bol i otok sa spoljne strane članka, odmah ili tokom nekoliko sati,
  • modrica koja se narednih dana spušta ka stopalu i prstima,
  • bol pri hodu, naročito po neravnom terenu,
  • ukočenost i osećaj nesigurnosti u zglobu,
  • kod težih uganuća osećaj da članak "beži".

Kako se postavlja dijagnoza

Lekar ili fizioterapeut pita kako se povreda desila i pregleda članak. Da li je potreban rendgen, odlučuje se po Otavskim pravilima, koja su napravljena da se izbegnu nepotrebna snimanja, a da se prelom ne propusti.

Otavska pravila za skočni zglob: rendgen ima smisla kod bola u predelu članka uz osetljivost zadnje ivice ili vrha članka, ili kad ne možeš da napraviš četiri koraka
Otavska pravila za skočni zglob: rendgen ima smisla kod bola u predelu članka uz osetljivost zadnje ivice ili vrha članka, ili kad ne možeš da napraviš četiri koraka

Rendgen skočnog zgloba ima smisla ako postoji bol u predelu članka i bar jedno od sledećeg: bolnost na pritisak zadnje ivice ili vrha spoljnog članka, bolnost na pritisak zadnje ivice ili vrha unutrašnjeg članka, ili nemogućnost da se napravi 4 koraka i odmah posle povrede i u ordinaciji. Šepanje se računa kao korak. Slično pravilo postoji i za srednji deo stopala.

Pregled je precizniji posle 4 do 5 dana, kada otok i bol malo spadnu, pa se tada lakše proceni stepen povrede. Magnetna rezonanca je retko potrebna u prvim nedeljama.

Šta možeš da uradiš

Šta pomaže

  • Zaštiti članak prvih dana, ali ga ne imobiliši potpuno; kod 2. i 3. stepena pomaže ortoza ili steznik za članak
  • Opterećuj nogu što ranije koliko bol dozvoljava, a štake koristi samo dok ne možeš da hodaš bez jakog bola
  • Podigni nogu u pauzama i koristi blagu kompresiju protiv otoka
  • Pokreći članak od prvih dana: crtaj slova stopalom, podiži i spuštaj stopalo
  • Vežbe ravnoteže čim možeš da staneš na povređenu nogu

Šta odmaže

  • potpuna imobilizacija i dugo mirovanje
  • prekid vežbi čim bol prođe
Pokretanje članka od prvih dana: u ležanju stopalo polako ide prstima ka sebi, pa od sebe, u granicama bola (animacija)
Pokretanje članka od prvih dana: u ležanju stopalo polako ide prstima ka sebi, pa od sebe, u granicama bola (animacija)

Vežbe ravnoteže se pojačavaju postepeno: stajanje na jednoj nozi, pa na mekanoj podlozi, pa zatvorenih očiju.

Vežbe ravnoteže po težini: stajanje na jednoj nozi na tvrdom podu, pa na mekanoj podlozi, pa zatvorenih očiju (animacija)
Vežbe ravnoteže po težini: stajanje na jednoj nozi na tvrdom podu, pa na mekanoj podlozi, pa zatvorenih očiju (animacija)

Kako pomaže fizioterapija

Smernice i Cochrane pregledi pokazuju da je kod većine uganuća funkcionalno lečenje, to jest rano opterećenje uz ortozu i vežbe, bolje od gipsa: ljudi se brže vraćaju poslu i sportu i imaju manje ukočenosti. Kratka imobilizacija, do desetak dana, ponekad ima smisla kod veoma bolnih povreda.

Fizioterapeut vodi program koji ide od vraćanja pokreta i hoda bez šepanja, preko jačanja mišića lista i spoljne strane potkolenice, do vežbi ravnoteže, poskoka, trčanja i promene pravca. Vežbe ravnoteže i propriocepcije (osećaja položaja zgloba) smanjuju rizik od ponovnog uganuća, o čemu više piše u članku o proprioceptivnom treningu posle uganuća skočnog zgloba.

Ponovna uganuća

Kod velikog broja ljudi uganuće se ponovi, naročito ako se rehabilitacija prekine čim bol prođe. Neki razviju hroničnu nestabilnost: članak se često izvrće i ne veruju mu. Zato program vežbi treba nastaviti i nekoliko nedelja posle nestanka bola, a sportistima sa ponavljanim uganućima pomaže i ortoza ili tejp tokom sporta. Operacija se razmatra samo kada nestabilnost ostane uprkos dobro vođenoj rehabilitaciji.

Koliko traje oporavak

Okvirno trajanje po stepenu

  1. 1. stepen hod za nekoliko dana, sport za 1 do 2 nedelje
  2. 2. stepen hod za 1 do 2 nedelje, sport za 3 do 6 nedelja
  3. 3. stepen hod za 2 do 3 nedelje, sport za 6 do 12 nedelja

Ligament se i dalje učvršćuje mesecima posle povratka sportu, pa se vežbe ravnoteže i snage isplate i tada.

Javi se lekaru ili hitnoj pomoći ako:

  • ne možeš da napraviš 4 koraka ni posle povrede ni kasnije,
  • je zglob ili stopalo vidljivo deformisano,
  • je stopalo utrnulo, hladno ili bledo,
  • je bol na pritisak najjači na kosti, a ne na mekom tkivu ispred članka.

Česta pitanja

Da li je bolje gips ili ortoza?

Kod većine uganuća bolja je ortoza ili steznik uz rano opterećenje i vežbe. Gips se koristi kod preloma ili, kratko, kod veoma bolnih povreda.

Smem li da hodam na uganutom članku?

Da, koliko bol dozvoljava. Rano opterećenje pomaže zarastanju ligamenta i ubrzava povratak.

Zašto mi se članak stalno izvrće?

Posle uganuća često ostaju slabost, lošiji osećaj položaja zgloba i labaviji ligament. Vežbe ravnoteže i snage to popravljaju kod većine ljudi.

Treba li mi magnetna rezonanca?

U prvim nedeljama retko. Ima smisla ako bol ili nestabilnost traju mesecima uprkos rehabilitaciji ili postoji sumnja na povredu hrskavice.

Ovaj tekst je edukativan i ne zamenjuje pregled lekara ili fizioterapeuta.

Izvor: Otavska pravila (Stiell i sar. 1992); smernice za uganuće skočnog zgloba (Vuurberg i sar. 2018, BJSM); Cochrane pregled imobilizacije i funkcionalnog lečenja (Kerkhoffs i sar. 2002)

Proveri sam, besplatno

Alati na ovom sajtu, bez prijave i bez instaliranja.

Treba ti stručna procena i plan vežbi prilagođen tebi?

Zakaži pregled