Preskoči na sadržaj
Stanja i povrede · Rame

Bol u ramenu: tendinopatija rotatorne manžetne

Bol sa spoljne strane ramena pri podizanju ruke i noću najčešće potiče od preopterećene tetive rotatorne manžetne. Saznaj šta je bolni luk i zašto postepeno opterećenje pomaže više od mirovanja.

bol-u-ramenurotatorna-manzetnatendinopatijabolni-lukvezbe-za-rame
Sadržaj
  1. Šta je to i kako nastaje
  2. Kako se oseća
  3. Kako se postavlja dijagnoza
  4. Šta možeš da uradiš kod kuće
  5. Kako pomaže fizioterapija
  6. Koliko traje oporavak
  7. Česta pitanja

Tendinopatija rotatorne manžetne je najčešći uzrok bola u ramenu kod odraslih. Tetive mišića koji drže i okreću rame postanu preosetljive, najčešće zato što su dobile više posla nego što su bile spremne da podnesu. Bol se obično oseća sa spoljne strane nadlaktice, pri podizanju ruke i noću. Dobra vest je da se većina ljudi oporavi bez operacije, uz pametno doziranu aktivnost i vežbe.

Četiri mišića rotatorne manžetne: supraspinatus, infraspinatus i teres minor sa zadnje strane lopatice i subskapularis sa prednje strane
Četiri mišića rotatorne manžetne: supraspinatus, infraspinatus i teres minor sa zadnje strane lopatice i subskapularis sa prednje strane

Ukratko

  • Tendinopatija rotatorne manžetne je najčešći uzrok bola u ramenu: tetiva je dobila više posla nego što je bila spremna da podnese.
  • Tipičan znak je bolni luk između oko 60 i 120 stepeni podizanja ruke, kao i bol noću.
  • Potpun odmor ne pomaže: tetiva se oporavlja postepenim opterećenjem, a većina ljudi se oporavi bez operacije.
  • Poboljšanje se obično oseti za 6 do 12 nedelja redovnih vežbi, a potpun oporavak može da traje nekoliko meseci.

Šta je to i kako nastaje

Rotatorna manžetna je grupa od četiri mišića koji polaze sa lopatice, a njihove tetive se spajaju i obavijaju glavu ramene kosti kao manžetna rukav. To su supraspinatus (natgrebeni mišić), infraspinatus (podgrebeni mišić), teres minor (mali obli mišić) i subskapularis (podlopatični mišić). Oni drže glavu ramene kosti u čašici dok veliki mišići pokreću ruku.

Tetiva se prilagođava opterećenju koje redovno dobija. Problem nastaje kada opterećenje naglo poraste, na primer pri krečenju plafona, slaganju stvari na visoke police, novom treningu ili prvom danu u bašti posle zime. Tetiva tada reaguje bolom i postaje osetljivija. Sa godinama se tetive i prirodno menjaju, pa je ovaj problem češći posle 40. godine.

Ranije se za ovo stanje najčešće koristio naziv "impingement", sa idejom da kost mehanički "štipa" tetivu. Danas znamo da je preopterećenje same tetive važnije od oblika kosti. Više o tom pojmu možeš pročitati u članku o impingementu ramena.

Kako se oseća

  • bol sa spoljne strane ramena i nadlaktice, ponekad do lakta,
  • bol pri podizanju ruke u stranu ili napred, naročito u srednjem delu pokreta,
  • bol noću, posebno kada ležiš na bolnom ramenu,
  • bol pri posezanju za pojasom, oblačenju jakne ili posezanju iza leđa,
  • osećaj slabosti zbog bola, iako je snaga obično očuvana.

Tipičan znak je bolni luk: ruka se bez problema podiže do neke visine, zatim boli otprilike između 60 i 120 stepeni, a kada se ruka podigne skroz gore, bol često popusti.

Bolni luk: dok se ruka podiže u stranu, bol se javi otprilike između 60 i 120 stepeni, a ispod i iznad toga je pokret obično bez bola (animacija)
Bolni luk: dok se ruka podiže u stranu, bol se javi otprilike između 60 i 120 stepeni, a ispod i iznad toga je pokret obično bez bola (animacija)

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza se postavlja razgovorom i pregledom. Fizioterapeut ili lekar proverava pokret ramena, snagu u različitim pravcima i koje pokrete bol prati. Kod tendinopatije je pokret uz tuđu pomoć obično dobar, za razliku od smrznutog ramena, gde je ukočeno i kada ti drugi pomera ruku.

Snimanje u početku najčešće nije potrebno. Ultrazvuk i magnetna rezonanca često pokažu promene na tetivama i kod ljudi koji ramena uopšte ne osećaju, naročito posle 50. godine, pa nalaz sam po sebi ne objašnjava bol. Snimanje ima smisla posle povrede sa naglim gubitkom snage, kada se sumnja na nešto drugo, ili kada se planira injekcija ili operacija.

Šta možeš da uradiš kod kuće

Šta pomaže

  • Korišćenje ruke u podnošljivim granicama
  • Bol tokom vežbe do oko 3 od 10, ako se smiri do sledećeg jutra
  • Pritiskanje šake u zid ka spolja i ka unutra, bez pokreta, nekoliko puta po pola minuta
  • Spavanje na zdravoj strani sa jastukom ispred grudi, ili na leđima sa jastukom ispod lakta
  • Rad iznad glave podeljen na kraće delove, uz merdevine da ruke budu niže

Šta odmaže

  • Potpuno mirovanje ruke
  • Dugotrajan rad sa rukama iznad glave
  • Ležanje na bolnom ramenu
  • Bol koji se ne smiri do sledećeg jutra

Potpun odmor ne pomaže: ruka u mirovanju gubi snagu, a tetiva postaje još osetljivija. Smanji samo ono što jako provocira bol. Vežbe sa rukom uz telo, bez pokreta (izometrija), često smiruju bol.

Kako pomaže fizioterapija

Osnova lečenja je postepeno opterećenje: tetiva se oporavlja kada dobija pravu dozu posla, ne kada potpuno miruje. Fizioterapeut najpre procenjuje koji pokreti i koliki teret izazivaju bol, a zatim pravi plan:

Plan vežbanja u tri koraka

  1. Smirivanje vežbe bez pokreta i promena aktivnosti koje najviše provociraju bol
  2. Jačanje u lakšim položajima okretanje ruke ka spolja i ka unutra sa elastičnom trakom, vežbe za mišiće oko lopatice
  3. Postepeno teže i više podizanje ruke sa tegom, rad iznad glave, vežbe za tvoj posao ili sport
Vežba okretanja ruke ka spolja sa elastičnom trakom: lakat ostaje uz telo, a podlaktica se polako okreće ka spolja i vraća (animacija, pogled spreda)
Vežba okretanja ruke ka spolja sa elastičnom trakom: lakat ostaje uz telo, a podlaktica se polako okreće ka spolja i vraća (animacija, pogled spreda)

Uz vežbe je važna edukacija: šta tetiva podnosi, kako dozirati aktivnost i kako protumačiti bol. Pasivne metode, kao što su masaža, laser ili ultrazvučna terapija, mogu ponekad da olakšaju bol, ali ne leče tetivu, pa su samo dodatak.

Injekcija kortikosteroida može kratkoročno da ublaži bol i olakša vežbanje, ali ne rešava problem na duže staze. O njoj odlučuješ u dogovoru sa lekarom. Operacija u kojoj se skida deo kosti iznad tetive (subakromijalna dekompresija) u dve velike studije, CSAW i FIMPACT, nije dala bolji ishod od lažne (placebo) operacije, pa se danas ne preporučuje kao rutinsko rešenje.

Koliko traje oporavak

Oporavak tetive je spor, jer se tetiva menja sporije od mišića. Mnogi ljudi osete jasno poboljšanje za 6 do 12 nedelja redovnih vežbi, a potpun oporavak može da traje nekoliko meseci. Napredak obično nije pravolinijski: bolji i lošiji dani su deo procesa. Važno je da se, gledano kroz nedelje, opterećenje koje rame podnosi povećava.

Javi se odmah lekaru ako:

  • posle pada ili naglog trzaja ne možeš da podigneš ruku,
  • je rame toplo, crveno i otečeno, a imaš temperaturu,
  • bol u levom ramenu prati bol u grudima, gušenje ili znojenje,
  • ruka trne, slabi ili menja boju.

Česta pitanja

Da li treba da odmaram rame dok bol ne prođe?

Potpun odmor se ne preporučuje. Smanji ono što najviše provocira bol, ali nastavi da koristiš ruku i da vežbaš u podnošljivim granicama.

Šta ako ultrazvuk pokaže "degenerativne promene"?

To je vrlo čest nalaz, i kod ljudi bez bola, i ne znači da je tetiva "istrošena" ili da će puknuti. Lečenje se vodi prema tome kako se rame ponaša, a ne prema samom nalazu.

Zašto boli baš noću?

Noću je rame dugo u jednom položaju, često pritisnuto težinom tela, a tetiva je osetljivija. Kako se tetiva smiruje vežbama, noćni bol obično prvi popušta.

Da li mogu da nastavim teretanu ili sport?

Najčešće da, uz prilagođavanje. Vežbe koje jako bole privremeno zameni lakšim, a fizioterapeut će ti pomoći da postepeno vratiš punu težinu.

Ovaj tekst je edukativan i ne zamenjuje pregled lekara ili fizioterapeuta.

Izvor: Beard i sar. 2018 (studija CSAW, Lancet); Paavola i sar. 2018 (studija FIMPACT, BMJ); Lewis 2016 (pregled o bolu povezanom sa rotatornom manžetnom, Manual Therapy)

Proveri sam, besplatno

Alati na ovom sajtu, bez prijave i bez instaliranja.

Treba ti stručna procena i plan vežbi prilagođen tebi?

Zakaži pregled